ekrik

Hrvati u BiH

Referendum u Republici Srpskoj i slučaj u Stocu

Piše: Ivan Turić

Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini od završetka ratnih sukoba i sporazuma u Daytonu, pa sve do danas se javlja kao izraziti problem za multinacionalni odnos unutar same BiH, ali i na bilateralnom planu između Republike Hrvatske i same Bosne i Hercegovine.
Hrvati, iako konstitutivan narod, zajedno s Bošnjacima i Srbima, kao da su konstitutivni samo na papiru. Često čujemo o problemima povratnika, ili onih koji se pokušavaju vratiti na bivša ognjišta, bili oni papirološke naravi, ili čak otvorenih provokacija i sukoba s pripadnicima drugih narodnosti. Također, javljaju se brojni problemi oko uključenosti Hrvata u politiku same države, ili u politici Republike Srpske i Federacije BiH. Ustvari, Hrvati se tjeraju sa strane i u jednoj i u drugoj članici, doslovce se moraju boriti kako bi imali zastupnike svojih interesa, a često i oni koji su za to izabrani, ne rade svoj posao kako bi trebali, ili postaju marionete u službi politike koja odgovara većinskom narodu, bilo to u Republici Srpskoj, bilo tu u Federaciji BiH.
Bili smo svjedoci nedavno održavanju referenduma u republici Srpskoj na pitanje: „Podržavate li da se 9. siječnja obilježava i slavi kao dan Republike Srpske?“ Neki tvrde kako je taj referendum legitiman i legalan, iako je Ustavni sud BiH ga proglasio neustavnim. drugi pak se pribojavaju kako je ovo početak kraha daytonske Bosne i Hercegovine, i ljudi poput Sefera Halilovica otvoreno govore o mogućnosti rata, ako dođe do pokušaja odcijepljenja Republike Srpske. Jer, kako i sam Dodik kaže, nakon provedenog referenduma: „Republika Srpska je država.“
Zaista, u tim svim izraženim tenzijama na relaciji Banja Luka – Sarajevo, pitamo se, što je s hrvatskim narodom? Slučaj u Stocu zapravo može pokazati kako su Hrvati zaista kako je i sam Božo Petrov rekao: „Hrvati su konstitutivni samo na papiru.“ Slučaj u Stocu je zapravo događaj u kojem je kandidat za načelnika općine Stolac i bivši ministar kulture u Vladi Federacije BiH, Salmir Kaplan fizički napao predsjednika općinskog izbornoh povjerenstva Stolac Ivana Perića i člana biračkog odbora stolačkog birališta Podgrad II, Marija Raguža.
Tada je to komentirao dr. sc. prof. Ivo Lučić: „Raguž je zadobio takve ozljede da je hospitaliziran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i smješten u Jedinicu intenzivnog liječenja. Zamislite da je to jedan Hrvat učinio Bošnjaku – došlo bi do Vijeća sigurnosti UN-a… Bili smo svjedoci vrlo ozbiljnih prijetnji uoči referenduma u Republici Srpskoj izrečenih iz usta Safera Halilovića – prijeti se Srbima, a napada Hrvate. Tako je bilo i devedesetih godina, istaknuo je. Zamislite čovjeka koji napadne, pretuče troje ljudi, iziđe iz prostorije i kaže novinarima da je on pretučen – to vi u Zagrebu ne možete ni zamisliti, to se u BiH događa.“
Nakon ovih događaja, ponovno se pojavljuje pitanje preustroja Bosne i Hercegovine, stvaranjem trećega etniteta u kojemu bi Hrvati napokon bili konstitutivan narod u BiH, ne samo na papiru, već kao i konfederacijska jedinica unutar same države, s nastojanjem da se napokon obistini ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Za takav način rješavanja hrvatskog pitanja u BiH ima mnogo simpatizera, kako Hrvata u BiH, tako i u Republici Hrvatskoj, pa čak i sami državni vrh daje naznake simpatija takvoj ideji. Hrvatska Vlada je tek nedavno konstituirana, pa nam slijedi vidjeti što će se učiniti po tome pitanju. Želja je izražena, no hoće li se ona ostvariti, te konačno, hoće li to biti krajnje rješenje, preostaje nam vidjeti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *