VID VLADA NAD OSTALIM OSJETILIMA

Najbitnije osjetilo

piše: Patricija Runjak

Sažetak:

Svoje istraživanje temeljila sam na osnovi saznanja iz prijašnjih razreda da čak 90% od ukupnih osjetila zauzima vid. To je ujedno hipoteza i polazna točka ovoga istraživanja. Tu prvu hipotezu podijelila sam na više njih kao pothipoteze: 1.) ako nešto ima jači miris, 2.) ako smo često u dodiru s njim ili 3.) ako uživamo u tom određenom mirisu, lakše ćemo ga prepoznati. Krajnji cilj je dokazati ispravnost tog podatka tako da krenem od suprotnog, tj. proučavanjem koliko se ljudi zapravo oslanjaju na druga osjetila, naprimjer njuh. Njuh sam odabrala također imajući na umu da je on drugi najizraženiji osjet koji imamo. Također, proučavala sam još i neke poveznice između njuha i vida. Napravila sam pokus u kojem je sudjelovalo šest ispitanika. Uzoraka je bilo dvanaest. Na taj način došla sam do više zaključaka, a većina potvrđuje moju pretpostavku – vid vlada nad ostalim osjetilima.

Uvod:

Svi su upoznati s činjenicom da je vid jedan od najbitnijih osjetila, možemo reći čak i najbitnije osjetilo koje mi ljudi posjedujemo. Budući da većinu naših ukupnih podražaja primaju oči, upravo tom sposobnošću vida, nije ni čudno kako slijepe osobe zapravo poboljšaju svoja ostala osjetila u pokušaju da nadomjeste osjetilo vida. Iako brojne osobe znaju reći za sebe da imaju istančana i ostala osjetila poput, primjerice, njuha, shvatila sam da to baš u nije tako. Gledamo li u usporedbi sa životinjama, naše sposobnosti osjeta (pa čak i vida) su zaista male ili gotovo nikakve.

Materijali i metode:

U svome istraživanju pokušala sam obuhvatiti sve čimbenike za dobivanje valjanih rezultata. Osobe nad kojima je istraživanje u obliku pokusa provedeno različite su dobi (od 11 do 70 godina). Također, pazila sam da ispitanici budu unutar te dobne granice jer starije osobe imaju oslabljen rad osjetila, a mlađa djeca još nisu sasvim upoznata s poprilično puno mirisa ili ih ne mogu imenovati. Također, pazila sam na činjenicu da pokusni materijali (uzorci) koje će ispitanici morati mirisati budu podijeljeni u dvije kategorije:

1.) oni koji imaju blag miris (tu sam gledala koliko zapravo ispitanici osjete mirise oko sebe)

2.) oni koji imaju jak miris ili specifičan (ovdje sam uspoređivala koliko osoba osjeća neki snažniji miris i također koliko bi vid djelovao, odnosno ne bi djelovao na njih da im dam neku tvar /npr. Nutellu/ zbog koje bi je odmah željeli okusiti kad bi je mogli vidjeti).

Još jedan bitan čimbenik bio je da su svi uzorci mirisa kakva se očekuje da budu (nisam mogla dati svježi sir koji je već malo kiseo jer onda više nema taj svoj karakterističan miris). Za kraj, pokus sam provodila u dobro provjetrenoj prostoriji kako ne bi došlo do krivih rezultata zbog miješanja mirisa, a poželjno bi bilo da ispitanici nisu prehlađeni, da ne nose jake mirise ili parfeme na sebi i da nisu netom prije pokusa konzumirali tvari jakog mirisa (luk, cigarete, kavu…). Naravno, pokrivalo za oči (ja sam koristila šal od vune koji je bio bez mirisa) ne smije biti prozirno ili imati miris po npr. omekšivaču za rublje.

Većina uzoraka je hrana zato što mi ju je bilo najlakše nabaviti, a i ljudi je najviše povezuju s okusom, vidom i njuhom. Zato je bila zanimljiva ideja promotriti ima li vid kakva utjecaja da nam zbog hrane koju volimo počnu raditi žlijezde slinovnice.

Rezultati:

Kao što sam maloprije naglasila, postoje dvije kategorije uzoraka: slabog mirisa (od toga uzela sam kuhanu tjesteninu, jogurt, svježi sir ili svježi sirni namaz, maslac i staru knjigu kojoj papir ima jak i specifičan miris, ali je u ovoj kategoriji jer je to teško pogoditi) i one jakog ili specifičnog (papar u zrnu, kakao u prahu ili čokolada, bučino ulje, ajvar, svježa paprika, kečap i marker).

 

Ispitanik 1 Ispitanik 2 Ispitanik 3 Ispitanik 4 Ispitanik 5 Ispitanik

6

Kuhana tjestenina ? ½ + ½ ½ ½
Jogurt ? + ½ + + +
Svježi sir/sirni namaz ? + + + +
Maslac + + + + ½ +
Stara knjiga ? + ½ + +
Papar u zrnu + + + + +
Kakao/čokolada ? + + ½ + +
Bučino ulje ? ½ ½ ½
Ajvar ? ½ + + + +
Svježa paprika ? + + + ½
Kečap ? ½ +
Marker ½ + + ½

Tablični prikaz rezultata pokusa (koristila sam sljedeće znakove:

                                                    ?=ispitanik prepoznaje miris, ali ne može imenovati uzorak

                                                    +=ispitanik zna točno imenovati o kojem je uzorku riječ

                                                    =ispitanik ne prepoznaje miris uzorka

½=ispitanik je približno pogodio o čemu se radi (npr. umjesto kuhane             

tjestenine kaže: ,,Nekakva kuhana žitarica, možda zob?”)

Rasprava:

-uzorak 1: Samo jedna osoba od njih šest uspjela je pogoditi da je riječ o kuhanoj tjestenini koja ima zaista delikatan miris koji je teško primjetan. Istina, ovo je bio uzorak koji je bilo najteže pogoditi, ali ako mislite da imate dobar njuh, trebali biste u tome s lakoćom uspjeti. No, zasigurno ste primijetili da su čak četri osobe bile jako blizu rješenju, što nam možda že reći da su nam se stvari kao što su žitarice nekako ,,uvukle pod kožu” jer ih svakodnevno koristimo.

-uzorak 2: Čak četiri osobe pogodile su jogurt jer je to namirnica koja ima karakterističan kiselkasti miris.

-uzorci 3 i 4: Iako su četiri osobe pogodile o čemu je riječ, odgovori su bili pomalo pogrešni. Priznajem, maslac je imao miris po tvrdom siru pa sam i takve odgovore također priznavala, iako opet postoji mala razlika.

-uzorak 5: Također, svašta sam priznavala za staru knjigu – od kartona pa nadalje. Ipak, mislim da je samo jedna osoba rekla da je riječ o knjizi. Morala sam priznati odgovore poput kartona jer su mirisi vrlo slični. Moram naglasiti, da nisam priznavala takve stvari, cijela bi tablica vrvila minusima, iako bi to vjerojatno dalo realniju predodžbu.

-uzorak 6: Papar u zrnu ima toliko karakterističan miris da tu nije bilo dvojbe s moje strane. Ipak, jedna ga osoba nije znala imenovati.

-uzorak 7: Kakao je ipak većina ljudi prepoznala jer (kao što sam pretpostavila) puno ljudi voli miris i okus čokolade. Zato što je više doživljavamo tim dvama osjetilima nego vidom (nije posebno oku privlačna ako ćemo iskreno) ispitanici su je lakše prepoznali.

-uzorak 8: Opis bučinog ulja – ima jak, težak miris po prženim sjemenkama. Moja predviđanja su bila da će ga puno ljudi pogoditi jer ga inače koriste u prehrani, no puno ih nije znalo što je, a neki su davali neke odgovore koje sam priznala kao polovične.

-uzorak 9: Ajvar je čest u jelovniku većinskog dijela ispitanika pa su ga vrlo lako pogodili. To nam pokazuje kako puno lakše imenujemo mirise koje češće upotrebljavamo.

-uzorak 10: Svježa paprika, što reći, osim da su rezultati bili očekivani.

-uzorak 11: Bila sam uvjerena da će svi odreda pogoditi kečap jer ima miris koji je poznat posvuda, no očito je to bilo samo moje subjektivno mišljenje jer je objektivno samo jedna osoba pogodila.

-uzorak 12: Ista stvar i za marker. Nebrojeno puta čula sam ljude u okolini kako im marker ili jako smrdi ili fino miriše, ali nitko nije bio neutralan. Možda ovo može biti primjer kako neke stvari doživljavamo s izrazito podijeljenim mišljenjem kad je riječ o njihovim mirisima, a zapravo, kad nemamo mogućnost vidjeti ih, uopće ne raspoznajemo taj miris.

Zaključak:

Dakle, iz ovog pokusa zaključujem sljedeće:

  1. Ako tvar ima karakterističan miris, lakše će biti prepoznata (hipoteza je potvrđena)
  2. Suprotno tome, ako ima karakterističan miris koji je ujedno i vrlo jak i mislimo da ga jako dobro poznajemo, imamo posve jasno mišljenje ili nam se sviđa ili ne, možemo se iznenaditi kad otkrijemo da bez utjecaja vida na naše mišljenje zapravo ne znamo što je to ili nismo sigurni (ova hipoteza nije ni sigurno potvrđena ni opovrgnuta – potrebna su daljnja istraživanja)
  3. Ako u nekoj namirnici (Nutella) ili nekom mirisu, npr. benzina uživamo, a za užitak nam nije potreban vid, vrlo vjerojatno ćemo lakše pogoditi o čemu je riječ (hipoteza je potvrđena)
  4. Puno lakše imenujemo mirise koje češće upotrebljavamo (hipoteza je potvrđena)

Moram naglasiti da, iako sam se pridržavala svih pravila koje sam navela pod ,,Materijali i metode”, imala sam samo šest ispitanika što nije dovoljno za neko ozbiljnije istraživanje. Iako sam bila preblaga u ocjenjivanju ispitanika i priznavala polutočne odgovore, mogu sa sigurnošću reći da su osobe loše prepoznavale mirise te sam time dokazala (htjela sam dokazati suprotno – da ispitanici jednako dobro koriste njuh kao i vid, a ispalo je da ne koriste) da je moja početna hipoteza točna.

Zahvala:

Na kraju željela bih samo zahvaliti na odvojenom vremenu ispitanicima te na njihovim iskrenim odgovorima kojima su pridonijeli da ovaj znanstveno-istraživački novinarski rad bude što ispravniji.

Napravila sam pokus u kojem je sudjelovalo šest ispitanika. Uzoraka je bilo dvanaest. Na taj način došla sam do više zaključaka, a većina potvrđuje moju pretpostavku – vid vlada nad ostalim osjetilima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *