Zašto su zalasci Sunca u zadnje vrijeme bili toliko lijepi?

piše: Mateo Bajdak

Foto: Mateo Bajdak, 24.11.2020

Brojni stanovnici Hrvatske, a osobito Zagreba i okolice, ovog su tjedna oduševljeno dijelili slike krasnih zalaska Sunca na kojima je dominirala žarko crvena ili ponegdje narančasta boja.

Ako želimo razumjeti zašto je zalazak Sunca uopće crven potrebno je razjasniti da je Sunčevo svijetlo obično bijele boje. No ono se u stvarnosti sastoji od cijelog niza elektromagnetskih valova različitih valnih duljina. Dio, tih valnih duljina, nalazi se u vidljivom spektru koji se kreće od tzv. toplih boja, crvenih i narančastih koje imaju veću valnu duljinu i najmanju energiju, do tzv. hladnih boja, u koje spadaju plava i ljubičasta. Na ekstremima tog spektra nalaze se infracrveni dio i ultraljubičasti, koji se ne mogu vidjeti golim očima. Ljudsko oko vidi elektromagnetske valove u rasponu od 380nm u plavom dijelu, do 750nm u crvenom. To je otprilike 100 puta tanje od vlasi ljudske kose.

Kako Sunce putuje od zenita prema horizontu, boja njegove svjetlosti mijenja se od bijele do crvene. To se događa jer se Sunčeve zrake sudaraju s molekulama plinova u atmosferi te se događa tzv. Rayleighovo raspršenje u kojem se valovi svjetlosti velikih valnih duljina slabije raspršuju u atmosferi te su vidljivi, dok se zrake svjetlosti manjih valnih duljina jače raspršuju. Pošto veći valovi mogu bez problema zaobići malene molekule plinova dok se manji valovi sudaraju direktno u njih. Najbolja usporedba bi bila, način na koji stijene skoro u potpunosti zaustavljaju male valove dok veći prelaze preko njih ili oko njih.

Na horizontu Sunčeva svjetlost mora proći puno duži put nego dok je u zenitu tj. direktno okomita na Zemlju, stoga se na horizontu puno jače raspršuje nego u zenitu pa je prilike za Rayleighovo raspršenje puno manje.

Sada dolazimo do razloga zašto su zalasci Sunca u zadnje vrijeme bili toliko crveniji nego obično. Jedan od glavnih razloga vjerojatno je zagađenje zraka. Različiti aerosoli- plinovi, prašina, lebdeće čestice i sl., koji mogu nastati prirodnim ili umjetnim putem, puno intenzivnije raspršuju kratke valne duljine, a s time su puno intenzivnije žarke tople boje. Budući da je zimi loženje puno češće i manjak kretanja zraka(manjak vjetra i kiše), mogu dovesti do kolektiranja velikih količina aerosoli iznad gradova.

Dakle, možemo zaključiti da je tog dana zalazak bio intenzivno crven najvjerojatnije zbog veće količine vlage kondenzirane oko sitnih čestica, upravo na takav način da nije do kraja blokiralo sunčevu svjetlost, dok se do naših očiju uspjela probiti samo crvena svjetlost.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *