Aboridžini

U iščekivanju ustavnog priznanja

Piše: Vanja Miličević

Prastanovnici Australije, Aboridžini, jedan su od najstarijih svjetskih naroda čije porijeklo datira iz Afrike od prije 75 000 godina. Žele da ih se zove Kurijima , a ne općim imenom  za sve starosjedioce – Aboridžini, koje potječe od latinskog izraza „ab origine“, što u prijevodu znači „od početka“. U svojim su kanuima prešli dugi put preko Azije do australskog kontinenta prije najmanje 45 000 godina. Dalje su se nastanili po cijelom kontinentu i obitavali su u plemenima, koja su se s vremenom počela izdvajati po jeziku, kulturi i običajima. No svima im je bilo zajedničko život u skladu s prirodom. Njihovo glavno oružje bilo je bumerang i koplje, a bili su vrsni lovci i skupljači biljaka, krećući se unutar granica koje su prihvaćala sva plemena. Još prije 9 000 godina imali su kult štovanja Dugine zmije, najvažnijeg aboridžinskog božanstva. Zbog toga se danas smatraju narodom koji je najdulje u kontinuitetu uspio očuvati svoju vrlo specifičnu duhovnu povijest.

Europsko doseljavanje u Australiju započelo je 26. siječnja 1788. kada je prva grupa od 759 engleskih kažnjenika i vojnika stigla u današnju sidnejsku luku i zaljev Botany i ondje podigla prvo naselje. Na tom je kontinentu tada živjelo između 300 000 i milijun pripadnika aboridžinskih plemena. Od tada pa do polovice 20 stoljeća, u petstotinjak pokolja širom kolonijalne Australije, ubijene su na tisuće Aboridžina. U mnogim dijelovima Australije, njeni prastanovnici su potpuno iskorijenjeni, ubijani ili nasilno iseljavani s vlastite zemlje. Iz perspektive domorodačke populacije državni bi se praznik kojim se obilježava uplovljavanje u sidnejsku luku trebao zvati Danom invazije s obzirom na to da oni danas čine samo 3.3% od ukupne australske populacije i ima ih oko 760 000. Većina ih je pokršteno, a samo 1% pripadaju tradicionalnoj aboridžinskoj vjeri.

Tek 1966. godine Aboridžini su dobili pravo glasa, a 1972. započinje njihova borba za ravnopravnost. 1992. su dobili bitno priznanje australske vlade u vidu istupa tadašnjeg premijera Paula Keatinga koji je napokon priznao da su došljaci starosjediocima oduzeli zemlju i uništili njihov tradicionalni način življenja, donijeli bolesti i alkohol, počinili ubojstva, oduzimali djecu aboridžinskim majkama i provodili sustavnu diskriminaciju u cilju istrebljenja. No čak i nakon tog službenog priznanja percepcija društva i odnos države prema starosjediocima nisu se značajno mijenjali do 2008. godine, a kada se premijer Kevin Rudd u ime države ipak ispričao jer su čak do sedamdesetih godina prošlog stoljeća još uvijek oduzimali starosjediocima djecu i smještali ih u crkve na preodgoj te tako zatrli njihovo nasljeđe pritom im nanoseći bol i patnju odvajanjem od obitelji.

U ovome stoljeću su nakon mnogo godina političke borbe ukinuti svi zakoni kojima se omogućavalo iskorjenjivanje njihove kulture, a vraćena su im na korištenje većina svetih mjesta. Australska vlada im također priznaje pravo da oni trebaju imati najveći udio u gospodarenju i zaštiti australskih prirodnih i kulturnih resursa, no ono što je najlicemjernije jest činjenica da oni još uvijek ustavom nisu priznati kao autohtoni narod na australskome tlu jer je za njegovu izmjenu potrebna podrška većine od šest australskih država, a koje još uvijek, iz većini neshvatljivih, ali i diskriminirajućih razloga, izostaje dok su Aboridžini i nadalje na dnu svih ekonomskih i socijalnih ljestvica unatoč provedenoj asimilaciji, silnim programima, zakladama i fondacijama. Stoga u vodu pada sva samohvala i djelovanje australske vlade koja ističe svoju suradnju s aboridžinskim zajednicama, ulaganje u uništeni okoliš i aktivnosti na polju njihovog socijalnog i kulturnog razvoja te ostaje nada da će se Australija ipak pomiriti sa svojim domorocima do 2022., a do kada je najavljen referendum vezano za izmjene ustava i konačno priznanje prava domorodačkog stanovništva, a što je u biti jedini način premošćivanja podjela u inače šarolikoj australskoj populaciji.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *