Kulturna izobrazba mladih

Kako se učenici zagrebačke V. gimnazije brinu o svojoj kulturnoj izobrazbi?

pišu: Karla Kijac i Gabrijela Perković

 

Često se može čuti kako stariji ljudi govore o mladima kako su samo na svojim pametnim telefonima, kako slabo čitaju i slabo se zanimaju za kulturu. Proveli anketu među učenicima V. gimnazije kako bismo dobili uvid koliko su i za što mladi zapravo zainteresirani. S obzirom na njihove odgovore pod upitnik se stavlja tko bi i kako trebao utjecati na njihovu kulturnu izobrazbu. Analizom odgovora dobivaju se zanimljivih podatci o rastu i sazrijevanju učenika u svijetu kulture. U anketi su sudjelovali učenici prvih (129), drugih (107), trećih (142) i četvrtih razreda (27).  Nažalost, podatci za četvrte razrede temelje se na manjem uzorku jer su za vrijeme provođenja ankete četvrti razredi bili na maturalnom putovanju.

Poznato je da učenici prvih i drugih razreda moraju posjetiti određen broj izložbi i koncerata za nastavu likovne i glazbene umjetnosti. Međutim, rezultati ankete su poražavajući. Čak 31,8% ispitanih učenika prvog razreda zadnji je put na nekom kulturnom događaju bilo prije više od 2 mjeseca, a gradacijom razreda postotak se povećava te isto vrijedi za 45,8% učenika drugog, 51,4% učenika trećeg te 51,9% učenika četvrtog razreda. Dalje saznajemo da škola, odnosno profesori utječu na kulturnu izobrazbu 31,8% učenika prvog razreda, 50,5% učenika drugog, 33,1% učenika trećeg te 18,9% učenika četvrtog razreda. Znači li to da učenici sami ne bi odabirali odlazak na kulturna događanja ako ih na to ne tjeraju profesori? Smanjuje li se zbog toga postotak učenika koji redovito posjećuju kulturna događanja? Možda ipak nije tako za sve učenike jer je 40% prvašića bilo na kulturnom događanju u posljednja 2 tjedna, a nadalje po razredima 26,2%, 15,5% i 37%. Također se proporcionalno s povećajem razreda povećava i samoinicijativni utjecaj mladih na svoju kulturnu izobrazbu. Viši razredi tijekom školovanja stječu samosvijest o važnosti kulturne izobrazbe i sve više samoinicijativno posjećuju kulturna događanja ili biraju knjige po svom izboru uz sve manji utjecaj škole i obitelji.

Možda se učenicima na pogrješan način predstavlja kultura jer se mnogima kulturna događanja i čitanje lektira čine kao obveza koju moraju riješiti kako bi dobili određenu ocjenu. S obzirom na to većina izgubi interes za onime na što ih se potiče. Čak 53,3% učenika prvih razreda obavi samo ono nužno te isto vrijedi i za 74,8% učenika drugog, 65,5% trećeg i 77,8% učenika četvrtog razreda s tim da još jedan dio učenika pokušava napraviti što manje. Međutim, više od pola učenika svake generacije se izjasnilo da na njih utječe pogledani sadržaj, bilo to samo kao osvještenje ili daljnje istraživanje o tome.

Što se tiče čitanja nelektirnih djela, više od pola učenika svake generacije čita knjige po preporuci (prosječno 57,4%), osim četvrtaša od kojih se 59,3% izjasnilo da čita samo nužno kao i otprilike trećina ostalih generacija.

Budući da je tehnologija postala globalna, tako je i znanje poprimilo slične oblike. To bi se moglo iskoristiti kao jedna od metoda podučavanja mladih kulturi jer se više od pola učenika (čak do 81,5%) svake generacije izjasnilo kako najradije uči iz dokumentarnih filmova, zatim iz knjiga i od znalaca te najmanje (prosječno 18,9%) njih uči iz kulturnih zbivanja. Trebalo bi se razmotriti da se više vizualnih materijala uklopi u nastavu jer bi učenicima tako bilo zanimljivije pratiti nastavu s obzirom na ograničenu koncentraciju pri isključivo verbalnom izlaganju. Uzevši činjenicu da ljudski mozak pamti svim osjetilima, takva bi promjena mogla poboljšati učenički interes i kvalitetu znanja. Iako je dobro spomenuti sve predodređene teme zbog svijesti učenika o kulturi, možda bi bilo pogodno istražiti što ih više zanima te tome prilagoditi neke segmente nastave. Tako npr. većinu učenika najviše zanima moderna i strana kultura. Međutim, trebala bi se podići svijest o kvaliteti ostalih kulturnih razdoblja kao i naše kulture. Anketa je pokazala da prosječno 48.8% učenika zanima strana kultura, 40,3% podjednako naša i strana kultura te  samo 10,9%  naša kultura.

Rezultati ove ankete mogu poslužiti kao potencijalni predložak u poboljšanju nastave i prilagodbi sadržaja onome o čemu učenici zaista žele učiti i na koji način. Također može osvijestiti koji su segmenti programa učenicima nezanimljivi ili prikazani na nezanimljiv način. Zasigurno nešto nije kako treba kad velik udio učenika odrađuje nužno, a svoje interese pronalazi sam, a ne u sklopu ponuđenog u školi. Bilo bi zanimljivo ovakve ankete provesti i po drugim školama te usporediti rezultate. Na taj način bismo dobili sliku gdje su naši učenici u odnosu na druge zagrebačke škole po kulturi i usporediti rezultate. Možda nas upravo to odvede prema nekom boljem sutra.

 

Znači li to da učenici sami ne bi odabirali odlazak na kulturna događanja ako ih na to ne tjeraju profesori?

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *