Odljev mozgova

Slični problemi u cijelome svijetu

piše: Petra Sučić

 

Ovaj pojam se pojavio 60-ih godina prošlog stoljeća u Velikoj Britaniji, a predstavlja masovno iseljavanje znanstvenika i studenata u strane zemlje zbog stručnog usavršavanja ili pronalaska posla. Migracije su se u početku  događale iz Velike Britanije u Sjedinjene Američke Države  te iz Indije u Veliku Britaniju.

Danas se sve više naroda suočava s istim problemom. Dva glavna smjera migracija visokoškolovanih stručnjaka  su iz  Zapadne Europe uglavnom u SAD i iz Središnje i Jugoistočne Europe u Zapadnu Europu. Odljev mozgova najčešći je iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje (uglavnom u SAD, Kanadu i Veliku Britaniju). SAD su najbolji primjer imigracijske zemlje. Visokorazvijene europske zemlje i Kanada predstavljaju emigracijsko-imigracijska područja, dok su srednje razvijene i nerazvijene zemlje isključivo emigracijske.

Najveći postotak doseljenika od ukupnog broja svojih stanovnika imaju Švicarska, zatim Belgija, Njemačka i Francuska, dok najviše hrvatskih državljana živi i radi u SAD-u, Australiji, Njemačkoj, zemljama bivše Jugoslavije, Argentini te Kanadi.

Glavni razlozi takvih masovnih iseljavanja su materijalni. Razumljivo, ljudi odlaze u inozemstvo u potrazi za većom plaćom te lakšom i bržom zaradom. Nakon toga slijede razvojni razlozi, tj. želja za boljim uvjetima rada. Presudni  faktor je također i gospodarska situacija u državi.

Iz svega prije navedenog proizlazi da na odljev mozgova iz Hrvatske treba djelovati mijenjanjem postojećih uvjeta koji će omogućiti visokoškolovanim stručnjacima ostanak u vlastitoj zemlji. Dakle, nužno je osigurati uvjete u kojima studenti mogu koristiti stečena znanja i da pri završetku studija nemaju problema s traženjem posla. Svakako je važno da mladi ljudi sve životne ciljeve mogu ostvariti u vlastitoj zemlji.

 

Razumljivo, ljudi odlaze u inozemstvo u potrazi za većom plaćom te lakšom i bržom zaradom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *