Recenzija knjige i filma Čudo

Razumijevanje i nada

piše: Karla Kijac

Dječja novela koju je pod imenom R. J. P. napisala R. J. knjiga je izdana 2012, a u naše je knjižare došla prošle godine, a imali smo priliku i pogledati istoimeni film u kinima. Veseli me što sam knjigu pročitala prvu pa sam s užitkom pogledala film. Autorica je inspirirana vlastitim iskustvom napisala ovu čudesnu knjigu. Ostavila je na mene dubok, pozitivan dojam, dugo vremena nakon toga sam razmmišljala o situacijama u koje nas dovodi život i kako ne reagiramo uvijek ispravno. Možda očekivano, ali je li to uvijek i primjereno? Je li ljepota baš uvijek oku vidljiva?

August je desetogodišnjak, zanimaju ga uobičajene stvari, no on je sve samo ne običan desetogodišnjak. Od rođenja boluje od rijetke genetske bolesti zbog koje je njegovo lice deformirano i odmalena je naučio da ljudi bulje u njegovo lice i da ne može učiniti ništa da to spriječi, može se samo priviknuti. I ne samo to, August je spreman našaliti se na vlastit račun. Kroz knjigu nas vodi August koji priča u prvom licu svoje doživljaje, no interesantno je što nas i ostali likovi upoznaju s Augustom iz njihove perspektive, kako ga oni vide i doživljavaju. Od ostalih likova najinteresantnija mi je Via, njegova starija, teen sestra. Svjesna da je August prioritet u obitelji, obožava svog brata, a ipak u ponekim situacijama zamjera obitelji. Ipak, prevladava ljubav i razumijevanje i Via je velika podrška svom bratu.

Ovo je knjiga koju mi se čini kao da sam prebrzo pročitala, nisam željela da završi. Nakon što sam zatvorila korice, poželjela sam zagrliti cijeli svijet. Vjerujem da je promijenila svakog tko ju je pročitao. Tko god se može prisjetiti kako je biti desetogodišnjak, trebao bi cijeniti Augustovu priču.

August u toj dobi prvi put kreće u školu, jer se dotada školovao kod kuće. Susreće se s novim pravilima, profesorima, uči kako steći nove prijatelje. Zbog bolesti ljudi ga se plaše ili ga ismijavaju. Unatoč svemu, ovo je topla i dirljiva priča o odrastanju, ljubavi i suosjećanju, na trenutke zabavna, a na trenutke tužna. Unatoč ljubavi roditelja i trudu, Augustova priča nije lako štivo i moji su se osjećaji stalno izmjenjivali, od užasa i ljutnje zbog stvari koje mu se događaju, do smijeha zbog situacija u kojima se našao ili šala na vlastiti račun. Odrasli i djeca su katkad okrutni i kad pomisliš da ne može biti izazovnije, bude još gore.

Knjiga je napisana jezikom koji svi razumiju, i djeca i odrasli. Osobno bih je preporučila svakome, a uvela bih je i kao obveznu lektiru. Definitivno želim ovu knjigu imati u svojoj biblioteci kako bih je mogla još ponekad pročitati iz razloga što me nadahnjuje, nasmije, rasplače i daje mi neograničenu nadu u ljubav i suosjećanje i da uvijek možemo biti bolji. Za božićne blagdane sam je poklonila nekolicini najdražih prijatelja, nadam se da su uživali koliko i ja. Svakako j preporučam svakome tko voli život i vjeruje da uvijek možemo biti bolji i dati svoj pirinos boljem svijetu.

Ove je godine u kina došao i film koji sam jednostavno morala pogledati. Glumačka ekipa je zaista odlična, a u ulozi roditelja su se našli Julia Roberts i Owen Wilson. Prekrasne scene obilježile su film, a sjajna šminka i kostimi (posebno Auggiejeva) uspjeli su dočarati ono što možda knjiga nije. Subjektivni  kadrovi i detalji naglašavaju emocije koje redatelj želi prenijeti publici te smatram da je to vrlo uspješno i učinio s obzirom na to da je cijela dvorana, pa i ja sama plakala nekoliko puta. Uistinu dirljiv film, odlično napravljen, prilično slijedi knjigu i vrijedan gledanja.

P. S. Svakako imajte sa sobom paketić maramica.

 

Knjiga je napisana jezikom koji svi razumiju, i djeca i odrasli.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *