100 godina gripe ili kako je mali virus okončao rat

piše: Sergej Zajcev

Povišena temperatura, drhtavica, osjećaj iscrpljenosti, gubitak apetita, bolovi u mišićima i zglobovima, curenje i začepljenost nosa, grlobolja i kašalj. Prvi slučajevi gripe u Hrvatskoj su se ove sezone pojavili mjesec dana ranije, točnije 28. studenoga 2019. Bilo je nemoguće baciti pogled na televizor i ne ugledati prijeteće reklame koje nas upozoravaju da je stigla. Svaka farmaceutska kompanija ima, naravno, najbolje rješenje, od kapi za nos do svih mogućih tableta i prašaka. Predviđa se da će vrhunac epidemije biti u siječnju, a znatniji pad oboljelih očekuje se tek u ožujku. Ove najave potaknule su velik broj ljudi na cijepljenje, čak 360 000, što je veći broj od proteklih godina. Koliko je ovo ozbiljna bolest dokazuje i činjenica da u Hrvatskoj postoji Nacionalni centar za influencu, a postoji čak i internetska stranica gripa.hr na kojoj se mogu pratiti kretanja dokazanih slučajeva. Zašto se gripa shvaća kao tako ozbiljna bolest i zašto je dovoljan već sam spomen njezina imena da u ljudima izazove paniku?

Pandemija gripe

Prije sto godina, 1918. javila se pandemija gripe od koje je oboljelo oko 500 milijuna ljudi ili trećina tadašnje populacije u svijetu. Bila je to najveća pandemija u suvremenijoj ljudskoj povijesti koja se mogla mjeriti s pandemijom kuge u 16. st. Kao jedna od najvećih katastrofa u povijesti, trajno se urezala u memoriju čovječanstva. Umrlo je između 50 i 100 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj između 15 000 i 20 000 ljudi. Točan broj nije poznat zbog nedostatka podataka. Nije bilo cjepiva, niti antibiotika koji bi liječili sekundarne bakterijske infekcije pa se prevencija temeljila na izolaciji, poboljšanoj osobnoj higijeni, uporabi sredstava za dezinfekciju i povremenim ograničavanjem javnog okupljanja. Zašto se javila baš tada i zašto je toliko ljudi stradalo? Bilo je to vrijeme Prvoga svjetskog rata, do tada najstrašnijeg sukoba u ljudskoj povijesti koji je u sjenu bacio još veću pošast, španjolsku gripu. Virus se širio nevjerojatnom brzinom jer se zbog rata značajno povećao protok ljudi širom svijeta. Ne zna se pouzdano gdje je gripa počela, ali se pretpostavlja da je prvi zabilježeni slučaj bio zaraženi vojnik Albert Gitchell u SAD-u u državi Kanzas. Slučaj je zabilježen 11. ožujka 1918., a širenju su pogodovali američki vojnici koji su odlazili u Europu na ratište. Indija je imala najviše smrtnih slučajeva, čak 17 milijuna ljudi. Ime „španjolska“ je dobila zbog političkih okolnosti. U zaraćenim zemljama nije bilo slobode tiska pa su vlade tih zemalja pokušavale zataškati vijesti o gripi kako ne bi smanjili borbeni moral stanovništva.

Napuljski vojnik

Španjolska je u to vrijeme bila neutralna, nije bilo cenzure pa su novine slobodno izvješćivale o posljedicama te bolesti. U Španjolskoj gripu nisu zvali španjolka već je bila poznata pod nazivom „napuljski vojnik“, prema pjesmi iz operete La cancion del olvido (Pjesma zaborava). Naime, jedan od libretista te operete, Federico Romero izjavio je da se ta pjesma širi ljudima poput gripe. Zabrane koje su uvele neke zemlje podsjećaju na tragikomične situacije koje je opisao Boccaccio u Dekameronu. Primjerice, u Arizoni je uvedena zabrana rukovanja, zabrana rasprodaja u Chicagu i San Franciscu, zabrana sprovoda u trajanju dužem od 15 minuta ili npr. u Francuskoj zabrana pljuvanja na javnim mjestima. Ne znam je li smješnije to što su Francuzi toliko voljeli pljuvati izvan kuće ili činjenica da ih je samo pomisao o strašnoj smrti mogla prisiliti da odustanu. Sigurno je bilo zabavno gledati sprovođenje tog zakona u praksi.

Munjevita mutacija

Ono što je tako fascinantno kod virusa gripe jest njegova munjevita mutacija. Za tu evoluciju virusu gripe ne trebaju stoljeća. Virus uči velikom brzinom kako svladati domaćina i mutira, odnosno usavršava se kako bi oslabio domaćina i prenio svoj DNK na što više živih organizama. Dakle, virusu nije cilj ubiti domaćina, ali mu treba više vremena da mutira kako bi domaćin ostao na životu, a to se prije sto godina nije dogodilo dovoljno brzo pa je zato toliko ljudi pomrlo. Točno podrijetlo bolesti ostalo je nepoznato, ali se vjeruje da je prvo pogodila ptice, zatim je virus mutirao i prešao na svinje, da bi na kraju prešao na ljude. Kao i uvijek kod pojave teške bolesti, ljudi su bili spremni poslušati svakakve savjete, a što su bili apsurdniji, ljudi su ih više slušali.

Dezinfekcija organizma: nošenje krumpira u džepu

Neki su od njih bili: „dezinfekcija“ organizma pijenjem žestokih pića ili pola boce laganog vina dnevno, pušenje, vruća kupka prije spavanja, nošenje vrećice kamfora oko vrata ili nošenje krumpira u džepu. Najčešće su umirale mlade osobe, jakog imuniteta. Osobine virusa bile su takve da bi izazvao pretjeranu reakciju organizma, tzv. citokinsku oluju. Problem je bio i taj što su zaražene osobe umirale brzo, već nekoliko sati nakon što su shvatile da su bolesne. Oboljelima bi koža postala ljubičasta, pluća su se gušila od želatinozne crvenkaste sluzi, a umrli bi obično od sekundarne bakterijske infekcije, upale pluća. Gripa se javila u nekoliko valova. Oboljele u prvom valu, u ožujku 1918. tresla je trodnevna groznica i nije bio visok stupanj smrtnosti. Drugi je val započeo u kolovozu iste godine i odnio je najviše žrtava, a treći je val stigao početkom 1919. i trajao do lipnja. Zbog velikih političkih i ratnih zbivanja gripa je u medijima ostala u sjeni i smatrali su je produžetkom rata. Tek nakon velikog broja zaraženih došlo je do pokušaja suzbijanja pandemije.

Izoliran virus gripe A

Prva prepoznata pandemija gripe zabilježena je 1510., a uzročnik te i sljedećih gotovo 30 pandemija koje su se dogodile tijekom sljedećih triju stoljeća ostao je nepoznat. Tek 1933. prvi je put izoliran virus gripe A, a rutinsko cijepljenje bilo je moguće tek pedesetih, i to samo u najrazvijenijim zemljama. „Španjolka“ je prouzročena virusom influence A podtipa H1N1. Nakon „španjolke“ velike su pandemije bile od 1957. do 1958. g. (azijska gripa) i 1968. g. (hongkonška gripa) te 2009. g. (svinjska gripa) koju sam zajedno s članovima svoje obitelji imao čast i sam preboljeti.

Španjolka “kriva” za kraj rata

Ipak, „španjolka“ je nenadmašna u broju žrtava i u godinu dana usmrtila je više ljudi nego kuga u 100 godina. Gubitci od gripe zemalja upletenih u rat bili su tako veliki da većina znanstvenika smatra kako je pridonijela bržem okončanju rata. Njezina pojava ostat će vezana uz strahote Prvoga svjetskog rata i uz loše životne uvjete, prije svega vojnika, stres, strah, glad, oštru zimu, izravan dodir s pticama i svinjama i ostale čimbenike koji su pogodovali brzom širenju epidemije. Unatoč urbanizaciji i sve većoj prometnoj povezanosti teško da će se javiti pandemija tako velikih razmjera i fatalnih posljedica jer su životni uvjeti u većini zemalja puno bolji nego što su bili prije sto godina.

Damaklov mač nad čovječanstvom

No, virusi su čudesni i iznimno prilagodljivi, a ljudska glupost bezgranična, tako da nova pandemija visi nad čovječanstvom kao Damaklov mač i čeka svoje vrijeme.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *