Grad Wuhan

piše: Bepa Tabulov-Štrelov

Grad Wuhan. Vjerojatno ste čuli za njega. Jedan od većih gradova u Kini, najznačajniji centar srednje Kine i najveća luka na rijeci Jangce, postao je i jedan od najpoznatijih gradova u cijelom svijetu. Svoju „slavu“ je stekao zahvaljujući koronavirusu. Svaki dan čujemo raznovrsne informacije o zahvaćenosti virusom, broj umrlih, područja zaraze, no ima li razloga za strah i u Hrvatskoj?

ŠTO JE KORONAVIRUS?

Kada govorimo o koronavirusu, ne govorimo o jednom virusu, već o cijeloj porodici virusa. Najpoznatiji od njih su MERS-CoV, SARS-CoV i nCoV. MERS-CoV („Middle East Respiratory Syndrome Coronavirus“) je virus koji uzrokuje bliskoistočni respiratorni sindrom. Otkriven je 2012. godine u Saudijskoj Arabiji. Primarni izvor zaraze su bile jednogrbe deve. Cjepivo ne postoji, a liječenje je simptomatsko. SARS-CoV („Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus“) je virus koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom. Otkriven je 2002. godine kada je i uzrokovao pandemiju, a proširio se iz Kine. Kao i kod MERS-CoV-a, lijek za taj virus ne postoji, a liječenje je ponovno simptomatsko.

Virus o kojem cijeli svijet danas govori je nCoV („novel corona virus“). Glavno žarište tog virusa je grad Wuhan, cjepivo još ne postoji, a broj umrlih raste.

Svoj naziv „korona“ je dobio po latinskom nazivu corona, što znači kruna, a tako je dobio naziv jer se na njegovoj membrani nalaze mali proteini u obliku batića te podsjećaju na krunu. Dosad su otkrivene podvrste virusa koji se pojavljuju sporadično, obično u zimskim mjesecima kada uzrokuju prehladu, no gore navedena tri virusa su mnogo opasnija.

KAKO JE SVE POČELO?

Velika ljubav prema konzumaciji šišmiša, zmija i golubova dovela je do situacije u kojoj je danas nalazimo. Naime, te se životinje drže u malim, mokrim, skučenim prostorima koji su vrlo pogodni za inkubaciju virusa. Konzumacija takve životinje je dovela do zaraze. Barem se tako misli, iako mnogi još nisu sigurni kako je zapravo došlo do zaraze.

PRIJENOS VIRUSA I MJERE OPREZA

Smatra se da se virus prenosi kapljičnim putem, dakle kašljanjem, kihanjem ponekad i govorom. Kako se o virusu još uvijek vrlo malo zna, Svjetska zdravstvena organizacija je objavila mjere opreza kojih bi se trebalo pridržavati, a to su: nošenje maske preko usta u slučaju zaraze, izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje pate od akutnih respiratornih infekcija – treba se držati na udaljenosti od barem jednog metra kako se virus ne bi prenio kapljičnim putem, izbjegavanje bliskog kontakta s domaćim i divljim životinjama na područjima pogođenima virusom jer bi upravo te životinje mogle biti prijenosnici, često pranje ruku sapunom i sredstvima na bazi alkohola kako bi se ubio virus ako postoji mogućnost da je na rukama, pogotovo nakon izravnog kontakta s bolesnim ljudima i boravka u njihovoj okolini, termička obrada mesa i jaja, stavljanje maramice prilikom kihanja i kašljanja ako slučajno postoji mogućnost da smo zaraženi kako ne bismo prenijeli virus na druge ljude. Također bismo trebali izbjegavati diranje očiju, usta i nosa zbog veće mogućnosti unosa virusa u tijelo preko sluznice.

Postoje i posebne mjere opreza za ljude koji putuju, a to su: izbjegavanje putovanja u slučaju bolesti (čak i zbog povišene tjelesne temperature ili kašlja), izbjegavanje ljudi koji pokazuju simptome bilo kakve bolesti te sve ostale mjere opreza koje vrijede i za one koji ne putuju.

SIMPTOMI

Simptomi koje ovaj virus uzrokuje su povišena tjelesna temperatura, iscrpljenost, suhi kašalj, kratkoća daha, respiratorni distres, upala pluća, zatajenje bubrega, a u najtežim slučajevima i smrtonosni ishod. Smrtni ishod se najčešće javlja kod osoba starije životne dobi i osoba s predispozicijama ili već prisutnom bolešću poput povišenog krvnog tlaka ili dijabetesa.

LIJEK

Stanje pandemije se razvilo u vrlo kratkom roku te lijeka za virus još uvijek nema. Mnogobrojni znanstvenici iz cijelog svijeta testiraju moguće lijekove na virusu. Zasada, najuspješniji lijekovi su remdesivir i klorokin (do zaključka su prvi došli kineski znanstvenici), a primijenjeni su na američkom državljaninu.

KORONAVIRUS U SVIJETU

Najveća koncentracija zaraženih je u Aziji, gdje je najveći broj oboljelih u gradu Wuhanu (30000+), onda slijedi Japan (100+) te Singapur, Tajland, Nepal, Indija, Filipini… Izvan Azije se virus nije proširio na velik broj ljudi, no ipak predstavlja opasnost jer i mali trenutak nepažnje može dovesti do loših posljedica velikih razmjera. U Australiji se pojavilo 15 slučajeva zaraze, u Europi 41 slučaj (Švedska – 1, Britanija – 8, Njemačka – 14, Italija – 3, Španjolska – 2, Francuska – 11, Rusija – 2) te na sjevernoameričkom kontinentu 19 slučajeva (Kanada – 7, SAD – 12). Južna Amerika i Afrika su jedini kontinenti na kojima nije prijavljen niti jedan slučaj zaraze.

KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

Sve do prije nekoliko dana slučajeva zaraze ili barem sumnje na zarazu nije bilo. 7. veljače 2020. su u bolnicu zaprimljena dva čovjeka sa sumnjom na koronavirus. Obojica su pokazivala simptome zaraze, a imali su kontakt s osobama koje su došle iz Kine. Prvi slučaj je bio s 38-godišnjim čovjekom koji je bio na putovanju u Kini, nije boravio u Wuhanu, već na jugu zemlje gdje je zabilježeno samo 50 slučajeva zaraze. Detaljnom analizom je utvrđeno da nije zaražen. Drugi slučaj je s Kinezom koji je bio u doticaju s osobom koja je bila u Kini, no on nije pokazivao nikakve jasne znakove zaraze pa tako nije bio niti zaprimljen u kliniku. 8. veljače 2020. je u kliniku primljena i 42-godišnja žena s blagim simptomima koja je također putovala u Kinu, a rezultati se još obrađuju.

Nažalost, ovaj je virus odnio mnogo života, ponajviše u Kini – čak 908.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *