O baklavi, Taksimu i arsenu

piše: Mirna Knez

Turska, kao jedna od vodećih sila današnjeg svijeta te zemlja kontroverzne tradicije i običaja koji se bore za ponovnu prevlast unutar društva, mojoj majci i meni bila je idealno odredište za mali turistički odmor. Nakon kratkog posjeta Sofiji, s bugarske strane krenule smo prema Istanbulu. Neprijateljski odnosi dviju država vidljivi su pri samu prijelazu granice. Turski granični policajci lošeg raspoloženja dezinficirali su nas i naše stvari pri ulasku u državu, kako ne bismo unijeli „bugarske bakterije“, a s druge strane, pri ulasku u Bugarsku bugarski granični policajci pretražuju svaki dio prtljage te unutarnje dijelove pojedinih automobila u nadi da će pronaći turske proizvode te ih zaplijeniti, jer više od dva do tri proizvoda nije dopušteno prenijeti preko granice. Turski građani koji žive i rade u Njemačkoj najčešće tako prenose cigarete, hranu te odjevne predmete, zbog velike razlike u cijeni, te je gotovo nemoguće ne vidjeti muža koji svoj bijes iskaljuje na ženi i djeci nakon gubitka voljenih, jeftinijih cigareta.

ISTANBUL

Grad bogate povijesti, brojnih kultura i religija, jedinstveni spoj dvaju kontinenata, kojemu život počinje 18 km prije sama ulaza u grad. Glavna stanica metroa, koja cijeli grad dužine 150 km te širine 50 km povezuje u jednu točku, zove se Taksim. Recep Tayyip Erdoğan, odnosno aktualni turski predsjednik gradi svoju džamiju upravo na Taksimu te tako slijedi primjer brojnih sultana koji su gradnjom džamije dokazivali svoju moć. S Taksima se nastavlja glavna šetnica İstiklâl Caddesi, ulica brojnih restorana, kafića i trgovina. Naš hotel smješten je u prestižnoj turskoj četvrti Sultanahmet, samo četiri stanice metroa od Taksima, što se smatra strogim centrom grada te desetak minuta pješice od većine najznačajnijih istanbulskih znamenitosti. Četvrt je bazirana na trgovinama veleprodaje, a također sadrži i znatan broj luksuznih hotela i stambenih zgrada te tako možemo vidjeti zlatne hotelske ukrase tik do stanova u kojima ljudi žive skupa s golubovima.

GRAND BAZAAR

G

Slika 1 Trg Taksim i džamija u gradnji. rand Bazaar ili Kapalıçarşı mjesto je slobodne trgovine temeljene na cjenkanju. Od raznih ukrasa, hrane, krivotvorenih dizajnerskih predmeta, do pravih turskih kožnih jakni, ovo je mjesto za sve što možete poželjeti. Poražavajući broj maloljetnika primoran je raditi na Grand Bazaaru zbog ekonomske krize koja je zahvatila cijelu državu te tako već djeca od 5 godina stoje na kutovima prometnih ulica i prodaju bočice vode po dvije lire, a ostali malo stariji sjede u svojim odjeljcima te se nagađaju oko cijene s brojnim kupcima. Bazaara nisu pošteđeni ni ljudi iz „naših“ krajeva, osobno sam kupila kožnu jaknu od čovjeka podrijetlom iz Makedonije koji je u Tursku pobjegao za vrijeme bivše Jugoslavije, a na račun nekadašnjeg pripadanja zajedničkoj državi ostvarila sam popust od čak 70%. Postoji također i Mısır Çarşısı, što na turskom znači egipatska tržnica, koji je usmjeren više prema trgovini slasticama, začinima i kavom.

SULEJMAN VELIČANSTVENI”

Palača Topkapi ističe se kao najupečatljivija turistička atrakcija, a popiti kavu na njezinoj terasi pravi je užitak zbog jedinstvenog pogleda na Mramorno more te spoj dvaju kontinenata. Posebnu ulogu ima u seriji „Sulejman Veličanstveni“ kao glavno mjesto radnje, a u seriji je impresivno prikazan svaki dio četiriju dvorišta uz harem, kuhinju te sultanove odaje. Dok serija prikazuje život vrha osmanskog društva kroz ljubavne spletke i ratove, stvarnost je bila daleko kompleksnija. U borbi mladih djevojaka za ljubav sultana ili mladih ratnika za visoke položaje krvavi obračuni postali su svakodnevica. Polumetal arsen potplaćeni kuhari stavljali su u hranu te tako ubijali protivnike svojih platitelja, a zbog arsenova karakterističnog mirisa po češnjaku bilo je gotovo nemoguće dokazati krivca za ubojstvo.

ATRAKCIJE I MAČKA GLI

Aja Sofija ili Crkva Sv. mudrosti jedinstvena je građevina kao spoj dviju najvećih svjetskih religija, odnosno spoj kršćanstva i islama, a originalan aspekt uvodi petnaestogodišnja mačka Gli, trajni stanovnik crkve. Plava džamija, cisterne, hipodrom, most Galata te s azijske strane naselja Üsküdar i Kadıköy, također su atrakcije vrijedne posjeta.

KAZANDIBI

Najprepoznatljiviji turski suvenir zasigurno je baklava. Slatki mali desert dolazi u mnoštvu oblika i okusa, od kojih je najpoznatija pistacija koja je također moj osobni favorit, duboko se utkao u kulturu svih područja pod nekadašnjom osmanskom vlasti. No, uz svu tu dominaciju baklave, ne smijemo zaboraviti na pravu tursku kavu bez mlijeka te s malo šećera, turski čaj, i skender kebab, te brojne slastice od kojih je mi je najzanimljiviji bio kazandibi, odnosno zapečeni puding od riže. S druge strane, osim zavidne kuhinje, prisutna je i takozvana kultura pušenja, a nargila je dostupna u gotovo svakom kafiću.

ŽIVOT I DRUŠTVO

Turske kulturne norme, muslimanska vjeroispovijest te tradicionalni pogled na svijet duboko su utkani u svakidašnjicu i način odgoja. Recepcionar Gökhan u razgovoru me je bolje uveo u surovu realnost turskog društva skrivenu ispod maske raskoši i hrane. Nakon završene turističke škole zaposlio se u hotelu „Prestige“ te po svojim primanjima pripada nižem sloju društva. Stanovanje i mjesečne račune jedva uspijeva podmiriti, a ekonomska kriza potaknuta dolaskom velikog broja izbjeglica te političkim problemima zadaje mu sve veće i veće financijske probleme. San mu je svjetlija budućnost u zapadnoj Europi. S druge strane, profesionalni turistički vodič te vlasnik turističke agencije, Damir Skopljak tursko društvo prikazuje na drukčiji način. Podrijetlom iz Zenice, u Tursku je došao preko stipendije, kako bi naučio jezik te završio studij ekonomije. Tursku smatra zemljom raznolikosti koja raširenih ruku prihvaća sve doseljenike. Ukazao mi je na razliku između europske strane Istanbula u kojoj je pretežito radnička klasa i azijske strane gdje su uglavnom ljudi iz srednje i više klase. Plaće su otprilike jednake hrvatskima, no novac ovdje vrijedi puno više. Osobno je zadovoljan svojim životom te poslom koji se smatra prestižnim, a o turskim fakultetima ima samo riječi hvale.

BIZARNOST RAZLIKA

U drastičnu razliku europske i azijske strane uvjerila sam se i sama, iako na prvi pogled u to nisam mogla vjerovati. Od male djece koja pomažu prehraniti svoje obitelji do ogromnih vila koje sam gledala ploveći po Bosporu, Istanbul je grad bizarnih razlika koje svoje korijene vuku iz doba Osmanskog Carstva. Povratak kući obilježila su mi razmišljanja o velikoj sreći što sam rođena u Hrvatskoj. Nigdje na svijetu nije bajno, no barem sam svoje djetinjstvo provela igrajući se u parku, a ne prodavajući bočice vode nasred prometne ulice.

(tekst je prošao na županijsku razinu LiDraNa)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *