Klimatske promjene

piše: Sara Šavorić

Posljedice klimatskih promjene utjecat će na cijeli svijet. Led se topi i razina mora raste. Dok u nekim krajevima dolazi do ekstremnih uvjeta i kiša, u drugim krajevima sve su češći toplinski valovi i suše. Klimatske promjene imat će posljedice na floru i faunu, ljude ali i na gospodarski razvoj država.

Sam pojam klimatskih promjena sve češće se odnosi na ljudski utjecaj na klimu, posebno na atmosferu Zemlje, pa se klimatske promjene povezuju s globalnim zatopljenjem. Najveće ljudsko djelovanje odnosi se na izgaranje fosilnih goriva, povećane koncentracije ugljikova dioksida koji su glavni uzročnici ozonskih rupa. Osim ljudskog utjecaja kao jednog od glavnih faktora klimatskih promjena, ima ih još nekoliko. Promjene u jačini Sunčeva toplinskog zračenja utječu na Zemljinu atmosferu, tektoniku ploča te erupcije vulkana kojima se ispuštaju krupne čestice u atmosferu.

Neke posljedice klimatskih promjena već su vidljive posvuda u svijetu. Topljenje ledenjaka, promjena raspodjele vegetacije, neke biljne vrste počinju izumirati te promjena razine mora. Topljenje ledenjaka uzrokuje poplavljivanja u nekim krajevima te podizanje razine mora. U Europi su sve češći toplinski valovi, požari i suše, a u sjevernoj Europi je sve vlažnije te bi moglo doći do redovitih poplava tijekom zime.

Klimatske će promjene također utjecat na zdravlje ljudi, a posebno djece. Utjecaj klime mogao bi opteretiti čitavu generaciju bolestima tijekom čitava njihova života.

„Bez trenutačne akcije svih zemalja na smanjivanju emisije stakleničkih plinova postignuto u kvaliteti života i dugovječnosti bit će kompromitirano i klimatske promjene počet će određivati zdravlje čitave generacije.” To su riječi Nicka Watssa, koji je vodio studiju o zdravlju i klimatskim promjenama.

Uz ignoriranje potrebe za promjenom ponašanja, uz malo mjera za ograničavanje klimatskih promjena utvrđeno je da će, uz rastuće temperature i ekstremne vremenske nepogode, djeca biti izložena pothranjenosti i rastućim cijenama hrane i najvjerojatnije će patiti zbog zagrijanih voda i klime koji ubrzavaju širenje zaraznih bolesti poput tropske denga groznice i kolere. (Studija je objavljena u časopisu Lancet.)

U ponedjeljak, 2. prosinca 2019. započeo je UN-ov samit o klimi. Predsjednik Europskog vijeća rekao je kako je svijetu potrebna „zelena revolucija”. Godišnje izvješće (Brown to Green) koje je izradila skupina istraživača i ekologa Climate Transparency pokazalo je da je prošle godina emisija štetnih plinova ponovno porasla u cijelom svijetu. Također upozoravaju da se emisija štetnih plinova treba što prije smanjiti.

Mnogi misle kako su klimatske promjene nešto što će se dogoditi tek u daljoj budućnosti, ali znanstvenici upozoravaju da se klimatske promjene već događaju i da će se promjene početi događati sve brže ukoliko se ne počnemo brinuti za prirodu i zagađenje okoliša. Mnogi znanstvenici tvrde da su klimatske promjene došle do granice gdje je povratak težak pa možda i nemoguć.

Da je globalno zatopljenje već pred vratima potvrđuje i činjenica da je 2019. godina bila druga najtoplija godina od industrijske revolucije, a 2020. godina nije počela ništa bolje nego što je 2019. završila. Znanstvenici upozoravaju: ako se nastave ovakve količine ispuštanja ugljikova dioksida u atmosferu, prosječne temperature će do kraja stoljeća porasti za 6°C. Iako to možda ne zvuči puno, zabrinjavajuće je.

Već neko vrijeme u svijetu se održavaju prosvjedi „Global Climate Strike” ili „FridaysForFuture”, odnosno Petak za budućnost. To je školski štrajk učenika za zaštitu okoliša i klime. Prosvjedi su pokrenuti kako bi se mladi uključili u zaštitu okoliša ali i da bi se ostale potaknulo na to.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *