Globalno zatopljenje u Hrvatskoj

piše: Ema Rebrina

ŠTO JE GLOBALNO ZATOPLJENJE?

U zadnjih nekoliko mjeseci fraza „globalno zatopljenje“ sve češće se čuje. Postala je toliko bitna da o tome govorimo svaki dan. Često, kad netko ponovi tu riječ, zapitam se zašto je ponavljaju ili hoće li je ponoviti još jednom. Iako sam sigurna da neki već znaju što je globalno zatopljenje, za one koji to ne znaju, a čitaju ovaj tekst, evo male napomene:  globalno zatopljenje je proces zagrijavanja zemljine površine učinkom staklenika. Česti industrijski plinovi razlog su globalnom zatopljenju. U ovom ću tekstu navesti neke razloge i posljedice globalnog zatopljenja u Hrvatskoj te svoje mišljenje o tome.

KAKVO JE STANJE GLOBALNOG ZATOPLJENJA U HRVATSKOJ?

U 2018. godini časopis „Nature“ iznio je zaključak da klimatske promjene na Antarktici otope 200 milijardi tona leda godišnje te se led otapa sve brže i brže. U odnosu na 1997. godinu, primjerice, led se danas otapa 5 puta brže. UN-ov IPCC (međuvladin panel o klimatskim promjenama) je, promatrajući more, donio prognozu o porastu mora 28 cm. Kada bi se temperatura podigla za C, pojavile bi se velike suše, oluje, valovi vrućine i hladnoće. Porast mora ne bi previše naštetio Jadranskoj obali. Kada bi se temperatura podigla za C, nastale bi velike štete. Primjerice, Slavonija i Baranja bi postale prave pustinje, bile bi potpuno nepogodne za život ili uzgoj hrane. Istra i Kvarner bi postale kamenje pustinje.

U vremenskom periodu od 2021. do 2050. Zagreb će biti izložen jakim toplinskim valovima. Iako nije u potpunosti potvrđeno, predviđa se da bi razina mora u sljedećih 100 godina mogla narasti za 50 cm, što bi moglo imati velike posljedice, npr. dubrovački Stradun bi bio pod morem ili bi nastale velike poplave. Dakle, znanstvenici tvrde da će neka područja potopiti vode i/ili mora, dok će neka presušiti zbog nedostatka vode. Primjerice, Plitvička jezera bi do kraja stoljeća mogla presušiti, a 38% Mediterana bi moglo ostati bez pitke vode. Zbog ovakvih nepogoda gube se dva ključna prihoda za Hrvatsku a to su poljoprivreda i turizam. No, ovo nije samo problem za gospodarstvo nego i za naše zdravlje. Naime, liječnici i klimatolozi već neko vrijeme upozoravaju na opasnosti klimatskih promjena. Neke bolesti se iz Afrike šire u Europu. Toplina i vlaga pomažu komarcima da se rasprostrane brže, što bi moglo uzrokovati malariju.

KAKO MOŽEMO ZAUSTAVITI PROGRES GLOBALNOG ZATOPLJENJA?

Progres globalnog zatopljenja sigurno se može zaustaviti boljom edukacijom ljudi o okolišu. Nemar današnjeg društva za okoliš je veći nego ikada. Manjim korištenjem grijanja i tople vode te većim recikliranjem i poticanjem drugih na isto mogli bismo pridonijeti poboljšanju. Mogli bismo smanjiti efekt staklenika kao i tvorničke plinove koji dovode do kiselih kiša koje zagađuju vodu. Trebala bi se manje koristiti plastika i plastične vrećice. Plastične vrećice su vrlo velik problem jer često odlete u oceane i zbog njih svaki dan umire puno životnija.

TREBAMO LI SE BOJATI GLOBALNOG ZATOPLJENJA? Mnogi ljudi nisu niti svjesni opasnosti globalnog zatopljenja. Mislim da trebamo biti svjesni da su potrebne velike promjene. Naime, ako nastavimo ovakvim životom, za nekoliko godina mogli bismo ostati bez mnogo vrsta biljaka i životinja. Mogli bismo se okružiti lošim životnim uvjetima. Globalno zatopljenje je problem sadašnjosti te bi mnogi od nas mogli doživjeti grozne posljedice globalnog zatopljenja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *